Lopovi žele vaš novac, zlato, nakit, satove i umjetnine

Poduzimanjem minimalnih mjera samozaštitnog ponašanja, građani mogu smanjiti vjerojatnost da će baš oni postati žrtvom provalnika. Počevši od osnovnih stvari, poput zatvaranja prozora, zatvaranja i zaključavanja ulaznih vrata, ne ostavljanja ključa na “sigurnom mjestu”, ne puštanja u kuću ili stan svakoga tko zvoni, redovitog pražnjenja poštanskog sandučića, održavanja dvorišta urednim i preglednim, dobrih odnosa sa susjedima, pa do postavljanja sustava tehničke zaštite, građani svoj dom mogu učiniti sigurnijim mjestom.

 

Zaštita doma

 

Analizom prosječnog broja evidentiranih kaznenih djela imovinskog kriminaliteta vidljiv je porast broja kaznenih djela između svibnja i rujna. Takvi trendovi pojavljuju se iz nekoliko razloga. Naime, u Republiku Hrvatsku u ljetnim mjesecima dolazi velik broj stranih turista, a također velik broj građana Hrvatske koristi godišnje odmore izvan mjesta prebivališta, pokazuju policijske statistike.

U razgovoru s Ivom Jakićem, glavnim policijskim inspektorom u Službi prevencije Ministarstva unutarnjih poslova, doznajemo da se za vrijeme korištenja godišnjih odmora, domaći i strani turisti katkad opuste i postanu neoprezni (ostavljaju novac i vrijedne stvari na plaži, otvorene prozorena apartmanima i hotelskim sobama, i sl.), što svakako olakšava počinjenja krađa i doprinosi porastu imovinskog kriminaliteta. Također, činjenica da građani nisu u svojim domovima stvara povoljnu priliku za počinjenje provale, posebice ako vlasnici nisu poduzeli neke od mjera samozaštitnog ponašanja.

Tijekom 2014. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja rizičnih faktora i onih povezanih s kaznenim djelima teških krađa provaljivanjem, u odnosu na karakteristike počinjenih kaznenih djela, karakteristike žrtve/oštećenog i počinitelja, na mjere samozaštite, kao i na preventivne mjere i radnje policije.

Analizom reprezentativnog uzorka od svih teških krađa provaljivanjem koje su 2013. godine zabilježene na području Primorsko-goranske županije utvrđeno je sljedeće:

• u samo 2,13 posto slučajeva bila su postavljena protuprovalna vrata

• u samo 3,57 posto slučajeva bio je ugrađen alarm

• u samo 0,71 posto slučajeva na prozorima su bile ugrađene rešetke

• u samo 4,29 posto slučajeva u objektu se nalazio sef

• u samo 6,96 posto slučajeva vlasnik je za otuđene predmete dao serijske brojeve ili tehničku specifkaciju

• u samo 2,61 posto slučajeva vlasnik je imao fotografju otuđenih predmeta

• u samo 16,38 posto slučajeva vlasnik je za otuđene predmete dao detaljan opis

• ugrađen sustav videonadzora i brava na prozorima gotovo da nije zabilježen

• manje od 50 posto objekata bilo je osigurano od posljedica provale.

 

Iz navedenih podataka vidljivo je da su kaznena djela provaljivanjem počinjena u jako malom broju kuća i stanova u kojima su vlasnici poduzeli neke od mjera tehničke
zaštite ili drugih mjera samozaštitnog ponašanja.

Provalnik

 

To pokazuje da poduzimanjem minimalnih mjera samozaštitnog ponašanja građani mogu smanjiti vjerojatnost da će baš oni postati žrtve. Počevši od osnovnih stvari, poput zatvaranja prozora, zatvaranja i zaključavanja ulaznih vrata kuće/zgrade/stana, ne ostavljanja ključa na “sigurnom mjestu”, ne puštanja u zgradu/stan/kuću svakoga tko zvoni, redovitog pražnjenja poštanskog sandučića, održavanja dvorišta urednim i preglednim, dobrih odnosa sa susjedima, pa do postavljanja sustava tehničke zaštite, građani mogu učiniti svoj dom sigurnijim mjestom.

Prilikom odlaska na godišnje odmore svakako bi bilo dobro da susjed, rođak ili neka druga osoba od povjerenja povremeno obilazi stan ili kuću dok su stanari odsutni te da prazni poštanski sandučić, povremeno pali svjetla, diže i spušta rolete te čini druge radnje kako bi se stvorio dojam da je netko doma.

Za više informacija ili konkretnih savjeta o mjerama samozaštite, uvažavajući specifčnosti njihovih kuća ili stanova, građani se s punim povjerenjem mogu obratiti policijskim službenicima za
prevenciju u svakoj policijskoj upravi i u Informativnim centrima za prevenciju.

“Kad govorimo o uobičajenim metodama provalnika i načinima počinjenja provala, moramo razlikovati prigodne i profesionalne provalnike. Dok prigodni provalnici najčešće koriste ‘dobre prilike’ kao što su otvoren prozor, ‘dobro skriven’ ključ ispod otirača, stara vrata bez dodatnih brava, otvoren prozor ili balkonska vrata na katu, profesionalni provalnici se za provale pripremaju prethodno planiraju način počinjenja, ovisno o meti koju su odabrali. Prigodni provalnici provale najčešće čine uporabom tjelesne snage ili korištenjem pogodnih predmeta koja pronađu na mjestu počinjenja (npr. poluga, kamen, ljestve), a profesionalni provalnici koriste specijalne alate kojima otključavaju brave, lome cilindre brava, neutraliziraju alarme ili na drugi način otvaraju vrati ili prozore na objektu provale”, objašnjava Jakić.

Kamera za obiteljsku sigurnost

 

Provedenim istraživanjem na temu teških krađa provaljivanjem utvrđeno je da provalnici najčešće provale obavljaju nasilnim otvaranjem ulaznih vrata, zatim kroz prozor u prizemlju, balkonska vrata i prozor na katu. Također je utvrđeno da se najviše provala, i to u 55 posto slučajeva, odrađuje nasilnim otvaranjem pomoću poluge, uobičajenog alata ili prigodnih predmeta, slijedi lomljenje ili bušenje cilindričnog uloška brave s udjelom od 15 posto te razbijanje stakla u 8 posto slučajeva. Ostali načini počinjenja zastupljeni su u manjem broju slučajeva.

“Točno vrijeme počinjenja, odnosno doba dana kad se provale najčešće događaju, teško je odrediti budući da u većini slučajeva oštećeni za počinjenje kaznenog djela doznaju tek nakon proteka određenog vremena, međutim u pravilu je riječ o vremenu kad su ukućani odsutni, odnosno nalaze se na poslu, fakultetu, u školi ili su izvan kuće iz drugih razloga. Također, ne može se posebno istaknuti niti jedan dan u tjednu kad se pojačano čine provale u domove, dok se, kad promatramo podatke o provalama na godišnjoj razini, uočava povećan broj počinjenih kaznenih djela u ljetnim i zimskim mjesecima, odnosno u vrijeme kad građani koriste godišnje odmore te su zbog toga odsutni”, kaže Jakić.

Izvor: zaštita.info/hr/